Najnoviji izveštaj Stanje bezbednosti hrane i ishrane u svetu 2025 (The State of Food Security and Nutrition in the World – SOFI 2025), koji zajednički objavljuju FAO, IFAD, UNICEF, WFP i WHO, donosi pregled globalnih trendova gladi, nutritivnog statusa i pristupa zdravoj ishrani.
Procene pokazuju da je oko 2,3 milijarde ljudi u svetu bilo suočeno sa umerenom ili ozbiljnom nesigurnošću u pogledu hrane tokom 2024. godine. Ova cifra globalno opada od 2021. u Latinskoj Americi, na Karibima, Aziji, a zabeležen je blagi pad u Okeaniji, Severnoj Americi i Evropi (u 2023. I 2024. nakon višegodišnjeg rasta), dok raste u Africi . Na globalnom nivou, kao i u gotovo svim regionima, nesigurnost u ishrani je izraženija u ruralnim nego u urbanim sredinama, a više pogađa žene nego muškarce.
U izveštaju je dalje navedeno da su cene hrane rasle tokom 2023. I 2024. godine, povećavajući prosečan trošak za zdraviju ishranu na 4,46 američkih dolara po osobi dnevno prema prioritetu kupovne moći, u poređenju sa 4,30 $ u 2023. i 4,01 $ u 2022. godini. Ipak, u svetu je opao broj ljudi koji ne mogu priuštiti zdravu ishranu sa 2,76 milijardi u 2019. na 2,60 milijardi u 2024. dok je ta brojka povećana u Africi sa 864 miliona na nešto više od jedne milijarde u ovom periodu (sa 64% na 66,6%). U zemljama sa niskim prihodima, broj se povećao sa 464 miliona u 2019. na 545 miliona (72% populacije) u 2024. godini, a u zemljama sa srednjim prihodima (isključujući Indiju) sa 791 na 869 miliona (52% populacije) u istom periodu.
Visoke cene hrane i hranljivih namirnica podstiču nedovoljno kvalitetnu ishranu, posebno za decu u sredinama sa niskim prihodima. Na globalnom nivou oko jedna trećina dece uzrasta od šest meseci do dve godine i dve trećine žena u dobi između 15 – 49 godine ispunjava minimalne kriterijume za raznovrsnost hrane u ishrani. Ažurirani podaci o anemiji kod žena ovog uzrasta pokazuju porast globalne učestalosti sa 27,6% na 30,7%. U gotovo svim regionima nije zabeležen napredak od 2012. do 2023. godine. Takođe, gojaznost među decom beleži rast – sa 12,1% u 2012. na 15,6% u 2022. godini.
Glad i bezbednost hrane
Procenjuje se da se 673 miliona ljudi suočilo sa glađu u 2024, što čini 8,3% svetske populacije. To ukazuje na smanjenje od 22 miliona u poređenju sa 2022. godinom. Najviše gladnih ima u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima. Očekuje se da će globalni broj neuhranjenih opasti, ali predviđanja ukazuju na to da će oko 512 miliona ljudi i dalje biti pogođeno glađu do kraja ove decenije, od kojih će skoro 60% biti u Africi. Glad raste u Africi u kojoj više od jedne petine stanovništva pati od gladi.
Tržište hrane i inflacija cena hrane
Inflacija cena hrane bila je najviša u zemljama sa niskim prihodima, gde je u maju 2023. dostigla 30%. Nove analize pokazuju direktnu vezu između cena i akutne neuhranjenosti, jer visoke cene mogu naterati porodice da se okrenu jeftinijoj, ultra-prerađenoj hrani sa niskom nutritivnom vrednošću, dok voće, povrće i kvalitetni proteini ostaju skupi. Porast cena hrane od 10% povezan je sa porastom mršavljenja kod dece od 2,7 do 4,3% i teškog mršavljenja od 4,8 do 6,1% kod dece mlađe od pet godina.
Kako je navedeno u SOFI 2025, globalna tržišta hrane se suočavaju sa konstantnim pritiskom u poslednjih nekoliko godina, pri čemu je inflacija cena hrane od 2021. godine postala glavni izazov. Inflacija cena hrane usporila je proces oporavka posle pandemije Kovid-19 kada je reč o bezbednosti hrane, ali s obzirom na snažan ekonomski oporavak, može se očekivati veći napredak u sigurnosti u ishrani. Od 2020. godine, inflacija cena hrane bila je viša od ukupne inflacije, što ukazuje na trajne pritiske unutar poljoprivrednih i prehrambenih tržišta. Inflacija cena hrane je od tog perioda stalno je prevazilazila ukupnu inflaciju. U januaru 2023, globalna inflacija cena hrane dostigla je vrhunac od 13,6%, što je 5,1 procenata iznad opšte inflacije (8,5%). Do 2024. inflacija cena hrane spustila se na nivoe iz 2019, pre pandemije. Tokom istog perioda rasli su i prihodi, što je smanjilo potencijalno negativan uticaj rasta troškova. Na svetskom nivou, procenjuje se da je 31,9% ljudi (2,60 milijardi) bilo nesposobno da priušti zdravu ishranu u 2024. godini, što je manje za skoro 80 miliona u poređenju sa 33,5% (2,68 milijardi) u 2022. godini.
Izveštaj SOFI 2025 poziva vlade na koordinisanu akciju radi zaštite pristupa nutritivnoj hrani i izgradnje otpornosti na buduće šokove. Donosiocima politika se preporučuje da rade na uspostavljanju stabilne transparentne strategije za upravljanje dugoročnim trendovima cena hrane. Takođe, sugeriše se korišćenje poreskih olakšica ili subvencija radi smanjenja cena nutritivnih namirnica za domaćinstva sa niskim prihodima i da se prati da li ušteda zaista dolazi do potrošača, kao i jačanje socijalne zaštite (pomoć u novcu i robi, vaučeri, programi školsih obroka…). Naglašeno je da bi trebalo uložiti sredstva u poljoprivrednu produktivnost, istraživanje i razvoj agro-prehrambenog sektora, skladištenje, transport i tržišnu infrastrukturu kako bi se smanjili gubici hrane i poboljšao lanac snabdevanja, omogućila dostupnost i pristupačnost sveže, nutritivno bogate hrane i ublažili budući udari na cene hrane. Savetuju i poboljšanje sistema protoka informacija o poljoprivredom tržištu i nutritivnim podacima radi uspostavljanja pravovremenog i tačnog odlučivanja i smanjenja špekulacija.