Između propisa i prakse – dileme kod proizvođača i kupaca
Bezglutenska hrana mora da se proizvodi prema strogo definisanim pravilima koji garantuju da proizvodi ne sadrže tragove glutena. Dok velike kompanije poštuju međunarodne standarde za bezglutenske proizvode, manji proizvođači se i dalje suočavaju sa nedoumicama u proizvodnji i oko deklarisanja.
Kada je u pitanju deklarisanje bezglutenskih proizvoda, svi treba da razumeju da etikete i logotipi predstavljaju saveznike i za proizvođače i za potrošače. Pravilna deklaracija olakšava proizvođačima put do kupaca, dok potrošačima omogućava sigurnost i poverenje u proizvod.
O dilemama sa kojima se suočavaju obe strane, razgovaramo sa Vesnom Pavkov, predsednicom Udruženja Srbije za celijakiju.
Kako ocenjujete sve veći broj proizvođača bezglutenskih proizvoda na domaćem tržištu?
V.P: Udruženje Srbije za celijakiju pozdravlja porast broja proizvođača bezglutenskih proizvoda na domaćem tržištu, jer to znači bolju dostupnost i širi izbor za osobe koje moraju da se pridržavaju striktne bezglutenske dijete. Ipak, kvantitet mora biti praćen kvalitetom i strogim poštovanjem zakonskih i bezbednosnih standarda. Bezbednost potrošača sa celijakijom mora uvek biti prioritet.
Da li se proizvođači pridržavaju zakonskih procedura?
V.P: Nažalost, praksa pokazuje da nije svaki proizvođač u potpunosti upoznat sa svim obavezama koje nosi deklarisanje proizvoda kao „bez glutena“. Neki proizvođači nisu svesni rizika unakrsne kontaminacije ili ne sprovode redovna laboratorijska ispitivanja. Zato je neophodna edukacija proizvođača, kao i stroža kontrola od strane nadležnih organa.
Koji su zahtevi za proizvodnju bezglutenskih proizvoda?
V.P: Proizvodnja bezglutenskih proizvoda zahteva stroge kontrole:
– Procena rizika od kontaminacije glutenom u svim fazama proizvodnje,
– Korišćenje sirovina koje su sertifikovane bez glutena,
– Laboratorijska ispitivanja gotovih proizvoda kako bi se potvrdilo da sadržaj glutena ne prelazi 20 mg/kg,
– Odvajanje proizvodnih linija – proizvodi sa i bez glutena ne bi smeli da se prave u istom prostoru bez odgovarajućih procedura za čišćenje i sprečavanje unakrsne kontaminacije.
Oznaka „bez glutena“ može da se koristi isključivo na namirnicama koje sadrže manje od 20mg po kilogramu. Da li to znači da je svaki proizvod na našem tržištu koji ima ovaj natpis siguran za bezglutensku ishranu?
V.P: Nažalost, ne uvek. Iako je zakonski limit za deklaraciju „bez glutena“ jasno definisan (manje od 20 mg/kg), u praksi neki proizvođači koriste oznaku bez sprovođenja potrebnih analiza ili bez kontrole kontaminacije. Zbog toga savetujemo potrošačima da biraju proverene proizvode, najbolje one koji imaju dodatnu sertifikaciju ili oznaku precrtanog klasa pšenice.
Da li je znak precrtanog klasa pšenice obavezan za proizvode bez glutena ili je to preporuka radi bolje komunikacije sa potrošačima?
V.P: Znak precrtanog žitnog klasa je preporučen, ali nije zakonski obavezan. On predstavlja međunarodno prepoznat simbol koji olakšava potrošačima prepoznavanje proizvoda bez glutena. Udruženje Srbije za celijakiju savetuje proizvođače da koriste ovaj simbol u cilju jasnije i odgovornije komunikacije sa osobama koje boluju od celijakije.
Da li proizvođač treba da se obrati isključivo Udruženju Srbije za celijakiju za dobijanje tog znaka?
V.P: Ne mora isključivo, ali ako želi da koristi međunarodni licencirani simbol precrtanog klasa (Crossed GrainTrademark) koji je zaštićen od strane AOECS (Asocijacije evropskih udruženja za celijakiju), tada mora da se obrati Udruženju Srbije za celijakiju, koje je zvanični predstavnik AOECS-a u Srbiji i nadležno za izdavanje licence za upotrebu tog znaka.
Da li proizvođač mora na deklaraciji da napiše tačan izvor žitarica (pšenica, raž, ječam, ovas…)?
V.P: Za potrošače koji iz zdravstvenih razloga izbegavaju gluten, važno je da deklaracija jasno navodi da li proizvod sadrži gluten. Kada je u pitanju ovas, iako se koristi u bezglutenskim proizvodima, njegovo prisustvo treba posebno naglasiti, jer može biti osetljivo pitanje za neke osobe.
Koju vrstu pomoći i konsultacija pruža Udruženje Srbije za celijakiju?
V.P: Udruženje Srbije za celijakiju pruža sledeće vrste pomoći:
– Savetovanje proizvođača o uslovima za bezbednu proizvodnju bezglutenskih proizvoda,
– Edukaciju i obuke za osoblje o sprečavanju unakrsne kontaminacije,
– Pomoć pri dobijanju licence za simbol precrtanog klasa,
– Podršku potrošačima u prepoznavanju bezbednih proizvoda i rešavanju dilema u vezi sa ishranom,
– Saradnju sa inspekcijskim organima i laboratorijama,
– Organizovanje edukativnih događaja i kampanja za širu javnost i proizvođače.